a2Kor 4:7
bRo 8:23
dRo 8:11; 1Kor 15:53+
e2Kor 1:22; Ep 1:13+
fHib 11:13+
g1Kor 13:12; 2Kor 4:18; Hib 11:1
hPil 1:23
iKol 1:10; 1Tes 4:1
jMt 25:31+; Mbaŋ 17:31; Ro 2:16; Syg 20:12
kMbo 139:1+; Hib 10:31; Jud 23
l2Kor 1:14+
m1Kor 1:18-25
nRo 5:15, 6:11+; 1Tim 2:6
oRo 14:7+; Ga 2:20; 1Pe 4:2
pYo 3:3-7; Ro 6:4; Ga 6:15; Syg 21:4+
qRo 5:10; Kol 1:20; 1Yo 2:2
rMbo 32:1+; Ro 3:23+; Kol 1:19+
sIs 53:6+; Ro 5:19; Ga 3:13; Pil 3:9; 1Yo 3:5

2 Corinthians 5

Paulus ikausim ighaze ŋeez o igham anoŋa paghu to ndug sambam

1Yei nighita anoŋamai to taan tonene inimale dur sorok to anunumai ineep ilooŋ ila. Ve yei niwatag: Ighaze tireu dur tonene, Maaron pale igham lemai ruum tau to ineep izi sambam. Ruum tonowen, tamtoghon tigharaata pa nimadi maau. Maaron tau igharaata. Ve ruum tonenen pale ineep le alok. a

2Tovenen aazne, yei nikausim ve nitaŋ nighaze: “Oyai, ŋeez o nineep ila inamai paghu tonowen?” Inamai tonowen, nene anoŋamai paghu to sambam. Sawa to nilooŋ nila, nene inimale anunumai indudi pa nonogiiŋa paghu. Leso nineep tinimai ŋginiŋa sob. b

4Sawa to ninepneep ilooŋ ila dur tiei to taan tonene, lolomai ipataŋan ve nitaŋtaŋ pa nepooŋ to ndug sambam. Eemoghon lolomai pa nipul anoŋamai to taan tonene maau. Nighaze anoŋamai to taan inepneep tovene, le malmalimai nilooŋ nila anoŋamai paghu to sambam to pale ineep le alok, inimale tandud ghiit pa nonogiiŋa paghu.
(5:4) Saveeŋ waaro tonene ŋgara, tovene: Paulus lolo pa imaat, ve anunu moghon ila ndug sambam maau. Ye ighaze Krisi rikia imuul inim. Leso imaat sob. Igham anoŋa paghu ve malmali ila ndug sambam.
,
d

5Maaron ighur ghiit pa tagham nepooŋ tovene. Ve igham tau Avuvu pait, inim pughu pa mbeb naol to muri pale igham di pait. e

6Tauto sawa isob, yei nimatughez maau, ve niyoon ariaŋa. Onoon sawa to nineep toman anoŋamai to taan, nineep saguan pa Tiina toit. Eemoghon yei niwatag: Muri pale nila nineep tomani. f

7Aazne, taghita katin mbeb eta pa mataad sone. Nepooŋ toit to taan, nene tataghon ataam to ghurla. g

8Nasaav muul. Yei nimatughez maau ve niyoon ariaŋa. Ve lolomai pa nipul anoŋamai to taan tonene, ve nila nineep toman Tiina toit Yesu izi sambam. Pasa, nene mbeb poia kat ilib pa nepooŋ tiei to taan. h

9Tauto ighaze nineep saguan pa Tiina toit, ma nineep tomani izi ndug toni, nene yei nizuaria ghei nighaze nigham ŋgar to ye lolo pani. i

10Pasa muri, iit tasob pale tayoon ila Krisi mata. Leso iŋgabiiz ghiit, ve ighur atia pa iit eŋaeŋa itaghon ŋgar to taghami izi taan. Ŋgar popoia, ve ŋgar samsamia paam. j

Iit leed uraat pa tauul tamtoghon, leso yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon

11Tovenen yei nimatughez pa Ŋgeu Tiina. Tauto nizuaria ghei nighaze le nigham tamtoghon titoor ŋgar todi ila pani. Lolomai toman ŋgar tiei, nene ineep ghazooŋa ila Maaron mata. Ve nighaze yam paam aghazooŋ payei, ve aghilaal ila lolomim aghaze yei nimbesmbees pa Maaron toman lolomai. k

12Yam agham ŋgar pa saveeŋ tiei tonene vena? Aghaze nipait taumai muul, leso aghur inim tiei aghaze yei izamai pa uraat tiei? Maau. Yei nisavia saveeŋ tonene, leso tinimim iza pa uraat to nighami, ve irau apamuul saveeŋ to ndiran pida to tineep toman gham. Ndiran tonanan, tighamgham ŋgar pa tamtoghon izadi ve tipakur di pa mbeb to uliid moghon. Ve mbeb to lolood, yes tigham ŋgar pani maau. l

13Tamtoghon pida tighita ghei ninimale borouŋa, ve tighaze ŋgar tiei iwaghamgham. Ve pida tighaze ŋgar tiei deŋia. Nene poia. Taudi ve tisavsaav! Eemoghon uraat tiei tonene, nighamghami pa nipait Maaron iza ve niuul gham. m

14Ŋgar to Krisi to lolo pait kat, nene ighamgham pooz payei ve ipamundigin ghei pa ghamuuŋ uraat toni. Pasa, yei nighur ila nighaze ŋgeu ee moghon tonowen to igham tamtoghon tisob inadi, ve imaat pa sosor todi. Tauto yes to tila tomani pa mateeŋ toni, tisob tipul nepooŋ todi muŋgina wa. n

15Krisi imaat pa iit tasob, leso iit tamtoghon to taneep ila toni, tataghon ŋgar to tauud muul sob, ve tataghon ŋgar to ye lolo pani. Pasa, ye imaat pa sosor toit ve imundig pa mateeŋ, leso iuul ghiit. o

16Tovenen aazne, yei niŋgabiiz tamtoghon eta itaghon ŋgar to taan muul maau. Onoon, muuŋ yei niŋgabiiz Krisi itaghon ŋgar to taan. Eemoghon aazne, nigham ŋgar tovene pani muul maau. 17Ighaze tamtoghon eta inim Krisi le ve ineep ila toni, nene Maaron igham mbeb paghu ivot. Ŋgar muŋgina to tamtoghon tonenen, nene isob, ve ye igham nepooŋ paghu. p

18Mbeb tisob tonenen tivot ila to Maaron. Aghita. Muuŋ, koi ineep ila itiŋa Maaron sosood. Eemoghon ila uraat to Krisi, aazne itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon wa. Ve ye ighur uraat inim nimamai ighaze niuul tamtoghon, leso yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon. q

19Muuŋ, koi ineep ila iit tamtoghon ve Maaron sosood. Pasa, tamamalaaŋ pa tutuuŋ toni. Eemoghon ila uraat to Krisi, Maaron ireu sosor toit, ve ipasob koi tonowen. Tauto aazne, mata kisin sosor toit muul maau, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon wa. Ve ye ighur saveeŋ toni inim tiei, leso nivotia pa tamtoghon, ve tiwatag ataam to yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon. r

20Tovenen yei nigham Krisi nagho, ve Maaron ivovotia aliŋa payam ila avomai. Yei nitaŋ roran gham ila Krisi iza nighaze: “Atoor ŋgar tiam ila pa Maaron. Leso yamŋa alup gham anim ee moghon.” 21Aghita. Krisi, ye le sosor eta maau. Eemoghon Maaron ighur sosor toit iza toni ve imaat inim watooŋrau pa ireua. Leso iit to tanim Krisi le ve taneep ila toni ne, taneep deŋiaad ila Maaron mata. s

Copyright information for TUCO